Vključenost vzgojiteljev predšolskih otrok v informalno učenje kot pomemben dejavnik njihovega profesionalnega razvoja

Every preschool teacher’s activity results in changes in the preschool teacher as well as in the practice. In situations where we have a limited number and form of professional training offered to preschool teachers, whose attendance is not always subject to the personal plan of preschool teachers’ professional development, informal learning adds great value to teacher development. This paper aims to examine the involvement of preschool teachers in certain forms of informal learning and their reflection on the impact these forms have on their professional development. The empirical part of the paper presents the results of a survey conducted among preschool teachers. 110 preschool teachers from the Republic of Croatia responded to the questionnaire and we got answers to two research questions. The results show that preschool teachers are most often involved in a form of informal learning which includes agreeing on how to work with a colleague from the group and documenting the children’s activities.Vsaka aktivnost vzgojiteljev predšolskih otrok spreminja tako posameznega vzgojitelja kot prakso v vrtcu. V razmerah, ko smo omejeni tako pri številu kot obliki strokovnih usposabljanj predšolskih vzgojiteljev, katerih udeležba v njih tudi ni vedno odvisna od osebnega načrta poklicnega razvoja vzgojiteljev v vrtcu, ima informalno učenje velik pomen za razvoj vzgojiteljev. Namen prispevka je raziskati vključenost vzgojiteljev predšolskih otrok v nekatere oblike informalnega učenja in njihov razmislek o vplivu teh oblik na njihov profesionalni razvoj. V empiričnem delu prispevka so predstavljeni rezultati ankete med 110 vzgojitelji predšolskih otrok v Republiki Hrvaški. Na podlagi vprašalnika smo dobili odgovore na dve raziskovalni vprašanji. Rezultati kažejo, da so predšolski vzgojitelji najpogosteje vključeni v informalno učenje, ki zajema dogovor o tem, kako sodelovati s kolegom iz skupine, in dokumentiranje otrokovih dejavnosti

Sestrinska skrb za pacijenta s dekubitusom

Dekubitus je oštećenje kože i potkožnog tkiva koje nastaje na mjestima koja su dugotrajno izložena pritisku na tvrdu, mokru ili neravnu podlogu. Predstavlja velik medicinski, socijalni i zdravstveno-ekonomski problem. Rizični faktori za nastanak dekubitusa su starija životna dob, gubitak osjeta i tjelesne težine, inkontinencija, prekomjerna vlažnost ili suhoća kože. Za procjenu rizika nastanka dekubitusa najčešće se koriste Norton, Braden ili Knoll skala. Ovisno o stupnju oštećenja kože i potkožnog tkiva razlikujemo četiri stupnja dekubitusa. Ukoliko se dekubitus pravovremeno ne prevenira ili se ne počne liječiti na vrijeme može uzrokovati ozbiljne posljedice za pacijenta. Unatoč modernoj tehnologiji i dostupnim pomagalima za prevenciju, ne možemo uvijek spriječiti pojavu dekubitusa. Ukoliko se prevenciji i samom liječenju ne pristupi ozbiljno, nastaju komplikacije koje produžuju hospitalizaciju pacijenta te mogu dovesti do smrtnog ishoda. Skrb za pacijenta s dekubitusom zahtijeva multidisciplinaran pristup. Medicinska sestra ima veliku ulogu u prevenciji i liječenju dekubitusa. Ona svakodnevno procjenjuje rizik za nastanak dekubitusa, provoditi postupke u svrhu očuvanja integriteta kože, educira pacijenta i njegovu obitelj o postupcima prevencije dekubitusa te ima važnu ulogu u zbrinjavanju dekubitalne rane

The Importance of Understanding the Dynamic Signs of Nonverbal Communication in an Interactional-Communicative Relations between Preschool Teacher and Preschool-Aged Child

Djeca rane i predškolske dobi komuniciranju sa svojim okruženjem od samog rođenja, pri čemu su posebno važni neverbalni oblici komuniciranja. Njihovo razumijevanje je od iznimne važnosti za osiguranje primjerenog okruženja za razvoj komunikacijske kompetencije djeteta rane i predškolske dobi. Stoga se u radu pozornost usmjerava na opis i tumačenje dinamičkih znakova neverbalne komunikacije (izraz lica, kretnje rukama i vizualnu komunikaciju), njihovu kulturnu i spolnu uvjetovanost te implikacije za neposredan odgojno – obrazovni rad. Naglasak se stavlja na strategije usavršavanja neverbalne komunikacije odgajatelja te načine usavršavanja razumijevanja neverbalne komunikacije djece u neposrednom odgojno – obrazovnom radu.From the day they are born, children of early and preschool age communicate with their environment, in which especially important are nonverbal types of communication. Their understanding is of the utmost importance in odrer to provide an appropriate environment for the development of communication competence of early and preschool aged children. Therefore, the paper focuses on the description and explanation of dynamic signs of nonverbal communication (face expressions, hand movements and visual communication), their culture and sexual conditionality and implications for direct educational process. The emphasis is put on strategies for improving nonverbal communication of preschool teacher and ways of improving the understanding of nonverbal communication in direct educational process with children of early and preschool age

Development of professional cempetences of preschool teachers in informal learning

Razvoj profesionalnih kompetencija obveza je i odgovornost svakog odgajatelja cijeli njegov radni vijek, ali i preduvjet za autonomiju neke profesije. Informalno učenje pri tome je najpristupačniji oblik učenja, kojeg odgajatelji kreiraju prema svojim interesima i svojem tempu. No, unatoč tome, istraživanja pokazuju da odgajatelji informalno učenje primjenjuju u neznatnoj mjeri, često neprimjereno malo s obzirom na promjene i uloge koje se pred njih stavljaju. Cilj ovog rada bio je ispitati koliko često odgajatelji primjenjuju oblike informalnog učenja, smatraju li ih korisnima za njihov profesionalni razvoj te koje profesionalne kompetencije razvijaju putem njih. Metodom ankete ispitana su iskustva i percepcija 110 odgajatelja iz dječjih vrtića s područja Rijeke, Opatije i Kostrene. Rezultati istraživanja ukazuju na nužnost većeg uključivanja odgajatelja u informalne oblike učenja s transformacijskim potencijalom.The development of professional competences is the obligation and responsibility of every preschool teacher throughout their working life, but it is also a precondition for the autonomy of a profession. Informal learning presents the most accessible form of learning that preschool teachers create according to their interests and pace. However, researches has shown that preschool teachers practice informal learning to a small extent, often insufficiently according to the changes and different roles that they are given. This paper aimed to examine how often preschool teachers use forms of informal learning, their perception of the usefulness of informal learning in their professional development, and what competences they develop through informal learning. The survey method examined the experiences and perceptions of 110 preschool teachers of the kindergartens from Rijeka, Opatija, and Kostrena. The research findings indicate the necessity for greater involvement of preschool teachers in informal learning with the potential of transformation

Development of professional cempetences of preschool teachers in informal learning

Razvoj profesionalnih kompetencija obveza je i odgovornost svakog odgajatelja cijeli njegov radni vijek, ali i preduvjet za autonomiju neke profesije. Informalno učenje pri tome je najpristupačniji oblik učenja, kojeg odgajatelji kreiraju prema svojim interesima i svojem tempu. No, unatoč tome, istraživanja pokazuju da odgajatelji informalno učenje primjenjuju u neznatnoj mjeri, često neprimjereno malo s obzirom na promjene i uloge koje se pred njih stavljaju. Cilj ovog rada bio je ispitati koliko često odgajatelji primjenjuju oblike informalnog učenja, smatraju li ih korisnima za njihov profesionalni razvoj te koje profesionalne kompetencije razvijaju putem njih. Metodom ankete ispitana su iskustva i percepcija 110 odgajatelja iz dječjih vrtića s područja Rijeke, Opatije i Kostrene. Rezultati istraživanja ukazuju na nužnost većeg uključivanja odgajatelja u informalne oblike učenja s transformacijskim potencijalom.The development of professional competences is the obligation and responsibility of every preschool teacher throughout their working life, but it is also a precondition for the autonomy of a profession. Informal learning presents the most accessible form of learning that preschool teachers create according to their interests and pace. However, researches has shown that preschool teachers practice informal learning to a small extent, often insufficiently according to the changes and different roles that they are given. This paper aimed to examine how often preschool teachers use forms of informal learning, their perception of the usefulness of informal learning in their professional development, and what competences they develop through informal learning. The survey method examined the experiences and perceptions of 110 preschool teachers of the kindergartens from Rijeka, Opatija, and Kostrena. The research findings indicate the necessity for greater involvement of preschool teachers in informal learning with the potential of transformation

Sestrinska skrb za pacijenta s dekubitusom

Dekubitus je oštećenje kože i potkožnog tkiva koje nastaje na mjestima koja su dugotrajno izložena pritisku na tvrdu, mokru ili neravnu podlogu. Predstavlja velik medicinski, socijalni i zdravstveno-ekonomski problem. Rizični faktori za nastanak dekubitusa su starija životna dob, gubitak osjeta i tjelesne težine, inkontinencija, prekomjerna vlažnost ili suhoća kože. Za procjenu rizika nastanka dekubitusa najčešće se koriste Norton, Braden ili Knoll skala. Ovisno o stupnju oštećenja kože i potkožnog tkiva razlikujemo četiri stupnja dekubitusa. Ukoliko se dekubitus pravovremeno ne prevenira ili se ne počne liječiti na vrijeme može uzrokovati ozbiljne posljedice za pacijenta. Unatoč modernoj tehnologiji i dostupnim pomagalima za prevenciju, ne možemo uvijek spriječiti pojavu dekubitusa. Ukoliko se prevenciji i samom liječenju ne pristupi ozbiljno, nastaju komplikacije koje produžuju hospitalizaciju pacijenta te mogu dovesti do smrtnog ishoda. Skrb za pacijenta s dekubitusom zahtijeva multidisciplinaran pristup. Medicinska sestra ima veliku ulogu u prevenciji i liječenju dekubitusa. Ona svakodnevno procjenjuje rizik za nastanak dekubitusa, provoditi postupke u svrhu očuvanja integriteta kože, educira pacijenta i njegovu obitelj o postupcima prevencije dekubitusa te ima važnu ulogu u zbrinjavanju dekubitalne rane

Development of professional cempetences of preschool teachers in informal learning

Razvoj profesionalnih kompetencija obveza je i odgovornost svakog odgajatelja cijeli njegov radni vijek, ali i preduvjet za autonomiju neke profesije. Informalno učenje pri tome je najpristupačniji oblik učenja, kojeg odgajatelji kreiraju prema svojim interesima i svojem tempu. No, unatoč tome, istraživanja pokazuju da odgajatelji informalno učenje primjenjuju u neznatnoj mjeri, često neprimjereno malo s obzirom na promjene i uloge koje se pred njih stavljaju. Cilj ovog rada bio je ispitati koliko često odgajatelji primjenjuju oblike informalnog učenja, smatraju li ih korisnima za njihov profesionalni razvoj te koje profesionalne kompetencije razvijaju putem njih. Metodom ankete ispitana su iskustva i percepcija 110 odgajatelja iz dječjih vrtića s područja Rijeke, Opatije i Kostrene. Rezultati istraživanja ukazuju na nužnost većeg uključivanja odgajatelja u informalne oblike učenja s transformacijskim potencijalom.The development of professional competences is the obligation and responsibility of every preschool teacher throughout their working life, but it is also a precondition for the autonomy of a profession. Informal learning presents the most accessible form of learning that preschool teachers create according to their interests and pace. However, researches has shown that preschool teachers practice informal learning to a small extent, often insufficiently according to the changes and different roles that they are given. This paper aimed to examine how often preschool teachers use forms of informal learning, their perception of the usefulness of informal learning in their professional development, and what competences they develop through informal learning. The survey method examined the experiences and perceptions of 110 preschool teachers of the kindergartens from Rijeka, Opatija, and Kostrena. The research findings indicate the necessity for greater involvement of preschool teachers in informal learning with the potential of transformation

Vivat academia : Vivat violoncello (ansambl violončela Muzičke akademije u Zagrebu, 25.11.2020.)

Koncert iz ciklusa Vivat academia održan na Muzičkoj akademiji u Koncertnoj dvorani "Blagoje Bersa" 25.11.2020. Ansambl čine studenti violončela (Lucija Pejković, Tonko Marković, Lana-Lucija Horvatić, Ana Majer, Lucija Mušac, Janko Franković, Karla Kostović) i prof. Branimir Pustički. Program: 1. W. A. Mozart: Figarov pir (uvertira); 2. L. Boccherini: Musica notturna delle strade di Madrid; 3. G. Rossini: Une Larme (solistica: Lucija Pejković); 4. G. Fauré: Pavane; 5. P. I. Čajkovski: Pezzo capriccioso (solistica: Lucija Mušac); 6. J. Sibelius: Valse triste; 7. B. Bartók: Rumunjski plesovi

Vivat academia : Vivat violoncello (ansambl violončela Muzičke akademije u Zagrebu, 25.11.2020.)

Koncert iz ciklusa Vivat academia održan na Muzičkoj akademiji u Koncertnoj dvorani "Blagoje Bersa" 25.11.2020. Ansambl čine studenti violončela (Lucija Pejković, Tonko Marković, Lana-Lucija Horvatić, Ana Majer, Lucija Mušac, Janko Franković, Karla Kostović) i prof. Branimir Pustički. Program: 1. W. A. Mozart: Figarov pir (uvertira); 2. L. Boccherini: Musica notturna delle strade di Madrid; 3. G. Rossini: Une Larme (solistica: Lucija Pejković); 4. G. Fauré: Pavane; 5. P. I. Čajkovski: Pezzo capriccioso (solistica: Lucija Mušac); 6. J. Sibelius: Valse triste; 7. B. Bartók: Rumunjski plesovi

Koncert praizvedbi (studenti Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, 31. 5. 2022.)

Prvi dio snimke koncerta praizvedbi skladbi studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Koncert je održan na Muzičkoj akademiji u Koncertnoj dvorani "Blagoje Bersa" 31. 5. 2022. Izvođači: Doris Tkalčević (violina), Luka Jalšovec (klavir), Niko Kos (kontrabas), Svit Štarkl (udaraljke), Paula Bukvić (violina), Dora Šimunić (viola), Karla Kostović (violončelo), Matej Vukić (truba), Shushan Ghukasyan (klavir), Ana Labazan Brajša (violina), Marija Matshkalyan (violina), Tin Reba (viola), Janko Franković (violončelo), Mateo Narančić (klavir), Lovro Čutić (truba), Marko Mumlek (truba), Filip Pavlić (truba), Kristina Strinić (truba), Barbara Kšenek (flauta), Sunčica Hadaš (klarinet), Petar Krokar (klavir), Jana Palac (violina), Ema Perić (violina), Ana Majer (violončelo), Ante Labetić (violina), Filip Nemet Gužvić (viola), Bruno Tarbuk (viola), Zoran Resnik (violončelo), Damir Gregurić, v. umj. sur. (klavir), mješoviti zbor (soprani: Dora Ćutić, Vita Jozić, Latica Kovačević, Sara Vrdoljak, Antonija Žarković; alti: Karla Bakter, Katarina Boras, Lovorka Brkić, Valeria Markić, Gabriela Posavec, Marina Veža, Noemi Vučković; tenori: Lovro Bzdilik, Emanuel Tomljenović; baritoni: Lovro Ivić, Bruno Kota, Šime Vuksan; basovi: Mihael Horvat, Ivan Makar, Ronald Strabić). Program: 1. Tin Ujević: Prva studija za violinu (izvođač: Doris Tkalčević); 2. Luka Jalšovec: Chiaroscuro (izvođači: Luka Jalšovec, Niko Kos); 3. Svit Štarkl: Prelude (izvođač: Svit Štarkl); 4. Bruno Kota: Horloge za mješoviti zbor i gudački kvartet (izvođači: mješoviti zbor, Ante Labetić, Filip Nemet Gužvić, Bruno Tarbuk, Zoran Resnik); 5. Ivan Makar: Stavak za klavir (izvođač: Damir Gregurić, v. umj. sur.); 6. Karlo Bogatac: Nokturno (izvođači: Paula Bukvić, Doris Tkalčević, Dora Šimunić, Karla Kostović, Matej Vukić); 7. Fabijan Košćak: Les Episodes, kvintet za klavir i gudače (izvođači: Shushan Ghukasyan, Ana Labazan Brajša, Marija Matshkalyan, Tin Reba, Janko Franković); 8. Josip Prajz: Omne vivum ex vivo (izvođači: Mateo Narančić, Lovro Čutić, Marko Mumlek, Filip Pavlić, Kristina Strinić); 9. Fabijan Košćak: Tri večernje slike (izvođači: Barbara Kšenek, Sunčica Hadaš, Petar Krokar, Jana Palac, Ema Perić, Tin Reba, Ana Majer)